Amar
Administrator
Glavni Mehaničar
 Offline
Posts: 7.100
|
 |
« Reply #960 on: September 04, 2011, 01:43:31 » |
|
Je možda bolje, ali nisu prirodne, bolje je i ljepše kada su slike bez efekata nekih.  Bar meni.  Slažem se, te bi Vas sve zamolio da što manje postavljate slike na koje su primjenjeni efekti kompjuterskom obradom slike, možete, ali ne stalno i ne u nekoj većoj količini, nego kao npr. što je to uradila kolegica azra, par slika i onda nastavila ponovo sa normalnim slikama, prirodnim, jer kao što je i Adin rekao, nisu prirodne, ne prikazuju nam 100% situaciju sa lokacije na kojoj se načini fotka... |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
transformers
|
|
« Reply #961 on: September 04, 2011, 09:11:00 » |
|
Mislim da ce ovo biti demantovano, jer bez obzir sto GRAS nije u stanju da normalno posluje, stvari poput minibuskog sobracaja, benzinske pumpe, stamparije i slicno su odlican argument upravi za "pregovore" sa Vladom KS, tako da ga se nece jednostarno odreci makar nemali vise niti jedan ispravan minibus. Inace, ja za razliku od strucnog managementa GRAS-a u zadnjih 20-30 godina, itekako vidim potencijal u minibuskom saobracaju. Al ne ovom kao sada, koji je zamrznut pocetkom 1970-ih, vec u savremenom kakav je zapadnoj Evropi, gdje se koriste mini terminali za minibuse, koji onda i autobuske linije ucine isplativim. Jedan brzinski primjer (nemojte komentarisati jer je cisto ilustracija): Bus linija velikog kapaciteta (15m niskopodni) na liniji npr Zelj stanica (ili jos bolje Marijin Dvor) - Buca potok uz koju se nalaze minibus terminali u Pofalicima za npr 2 minibus linije, pa onda drugi minibus terminal u Buca potoku sa jos 2 linije. Koriste se vremenske karte, i na taj nacin oni osiguraju da je isplativa i autobuska i minibuska linija. Realno, ljudi cesto nisu ni svjesni u kojoj se mjeri koriste minibusevi, jer cesto kada odu negdje u zapadnu Evropu vrte se po strogom centru grada. A koriste ih Paris, Rim, Milano, Bologna, Prag, Budimpesta, itd, itd... Ova priča ima mjesta u svakom slučaju, naravno treba pokušati promjeniti svijest građana a nju možeš jedino promjeniti kvalitetnom uslugom, ljubaznim osobljem i sl |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Ins
Putnik
Offline
Posts: 379
|
|
« Reply #962 on: September 04, 2011, 13:43:09 » |
|
Znate li da je 2009 odlicna francuska firma radila studiju gradskog saobracaja u Sarajevu, na osnovu sestomjesecnog pracenja cjelokupnog saobracaja koja je pokazala da je GRAS-ov koncept gradskog javnog prijevoza potpuno pogresan?! Studiju je platila ambasada Francuske na molbu vlade KS.
I znate li da GRAS tada ODBIO da primi studiju! Nevjerovatno...
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
transformers
|
|
« Reply #963 on: September 04, 2011, 15:18:36 » |
|
Znate li da je 2009 odlicna francuska firma radila studiju gradskog saobracaja u Sarajevu, na osnovu sestomjesecnog pracenja cjelokupnog saobracaja koja je pokazala da je GRAS-ov koncept gradskog javnog prijevoza potpuno pogresan?! Studiju je platila ambasada Francuske na molbu vlade KS.
I znate li da GRAS tada ODBIO da primi studiju! Nevjerovatno...
Bez namjere da se opravda management GRAS-a koji je "ultra, mega giga" nesposoban oni nemaju toliku autonomiju da bilo šta prihvate ili odbiju. Sve to ide na vladu odnosno na ministarstvo saobracaja. Za sve gubitke koje je proizveo gras podjednaku krivicu snosi i uprava i ministarstvo odnosno vlada Kantona Sarajevo. GRAS-ov koncept je pogrešan zastario u krajnjoj liniji skup i mora se što hitnije mijenjati međutim bez kvalitetnih kadrova to će biti teško. Mislim na kvalitetne kadrove u svakoj branši. GRAS ima toliki broj saobracajnih inženjera koji nisu u stanju da rješe probleme na određenim linijama gdje ima optimalan broj vozila, ima toliko mašinskih inženjera koji nisu u stanju da rješe problematiku kvarova novih autobusa (skoro svi se griju). Svugdje u svijetu veće prevoznikčke firme same rade reparaciju svojih vozila u GRAS-u nisu u stanju da to započni iako imaju resurse i iskustvo ljudi koji rade na montaži tramvaja... |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
Troler
|
|
« Reply #964 on: September 04, 2011, 15:33:31 » |
|
Ta studija je predviđala:
Uvođenje linije Vogošća-Stup-Dobrinja. O tome sam pisao detaljno par stranica ranije (Produžetak postojeće linije 22a, sa više riješenja).
Uvođenje direktne linije prema Lukavici. Linija 37 Ilidža-Lukavica-Grbavica je u pogonu još 1996.
Uvođenje linije Ilidža-Hadžići Linija je uvedena prije skoro 50 godina.
Reaktiviranje trolejbusa prema Vogošći Svakako je u planu.
Tramvajsku mrežu treba modernizirati ali ne i proširivati Davno je odlučeno da će se tramvajska pruga proširiti do Hrasnice. Već je napravljen dio ceste Ilidža-Hrasnica sa širokim zelenim pojasom predviđenim za tramvaj. U zavisnosti od situacije mislim da će tramvaj do Hrasnice doći za nekih 7-8 godina a možda i ranije. Mislim da ima potrebe da se tamo ubaci tramvaj.
|
|
|
|
|
Logged
|
Dođu tako vremena, kada pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati
|
|
|
|
Troler
|
|
« Reply #965 on: September 04, 2011, 17:33:51 » |
|
Uvidjevši inertnost naših vlasti, francuska firma "Systra" uz novčanu pomoć Vlade Francuske godinu je uložila radeći Studiju za optimizaciju gradske prijevozne mreže i izradu dugoročnog plana prijevoza za KS.
Među morem sakupljenih podataka, stručnjaci te firme utvrdili su da bi trolejbuski saobraćaj, koji postoji od 1984. godine, vrlo brzo mogao izumrijeti jer se u taj vid prijevoza gotovo ništa ne ulaže.
Ovu činjenicu u razgovoru za "Dnevni avaz" iznio je šef projekta Žan-Manuel Žili (Jean-Manuel Giely). On će ovu studiju sutra prezentirati predstavnicima Ministarstva saobraćaja, Direkcije za ceste, bankama...
Ljudi kao sardine
- Snimili smo postojeće stanje, sagledali mogućnost razvoja javnog gradskog saobraćaja koji se mora razvijati uporedo sa izgradnjom saobraćajnica te načine finansiranja provođenja ove studije. Analizirali smo GRAS, a na zahtijev Ministarstva obradili smo i stanje u taksi prijevozu te javne parkinge. Tramvaj je najviše korišteni vid prijevoza. Međutim, smatramo da nije potrebno proširenje mreže. Umjesto toga, treba modernizirati prugu i vozila te povećati kapacitet tramvaja. Tako bi bilo manje gužvi, ljudi se ne bi vozili kao sardine, a vozila bi išla brže - pojašnjava Žili.
S druge strane, Žili kroz studiju predlaže uvođenje novih, direktnih i brzih autobuskih linija. Neke bi bile na relaciji Ilidža - Hadžići, zatim linije ka Lukavici, Vogošća - Stup - Dobrinja...
- Dosta ljudi živi u Istočnom Sarajevu, a radi u Sarajevu. Zbog administrativne granice oni nemaju prijevoz iz Lukavice, recimo, ka gradu, nego pješače do polazne trolejbuske stanice. Zato treba više autobuskih linija u svim dijelovima. Svakako treba uspostaviti i prijeratnu trolejbusku liniju ka Vogošći. To bi smanjilo gužve u saobraćaju. Testirali smo za vrijeme špica broj vozila koja ulaze u grad. To je nevjerovatno! Javni prijevoz treba biti takav da se svima koji dolaze u Sarajevo iz drugih gradova isplati parkirati auto na ulaz u grad i sjesti u tramvaj, autobus... - poručio je Žili.
Najviše se pješači
Zbog nesređene situacije u javnom prijevozu, nakon provedene ankete, u kojoj su stručnjacima "Systre" pomagali studenti te agencija "Prizma", utvrđeno je da je pješačenje najzastupljeniji vid "prijevoza". Da bi se to promijenilo, vlasti bi postepeno trebale uložiti 200-300 miliona eura za 10 godina. Prema podacima koje je Žili dobio od banaka, Evropska komisija spremna je finansirati 60 posto te sume.
Četiri scenarija za rješavanje problema
• Katastrofalni scenarij: Da se ostavi situacija ovakva kakva jeste.
• Spontani scenarij: Da se ulaže vrlo malo, koliko se trenutno ima.
• Optimistični scenarij: Ponuda javnog prijevoza treba biti uvećana za 25 posto. Utvrditi prioritete koje vidove prijevoza treba razvijati.
• Razvojni scenarij: Uvođenje što više novih linija.
*Razlika između optimističnog i razvojnog scenarija je davanje primata autobuskim linijama.
Potrebna izmjena tarifnog sistema
Ne želeći nikoga kuditi niti braniti, Žili kaže da se Vlada mora aktivnije uključiti u rješavanje problema u GRAS-u.
- Ovo preduzeće ne može napraviti ništa bez pomoći vlasti. Prije svega, treba riješiti pitanje subvencioniranja karata za povlaštene kategorije. Između Vlade i GRAS-a ne postoji nikakav pisani ugovor šta su čija prava i obaveze. Isto tako, što prije treba promijeniti tarifni sistem kako bi korisnici plaćali kartu na osnovu broja prijeđenih zona. Cijena bi zavisila od udaljensoti. Tako, naprimjer, putnik koji ide od Ilijaša do Sarajeva platio bi tri zone - pojašnjava Žili. |
|
|
|
« Last Edit: September 04, 2011, 17:36:26 by Troler »
|
Logged
|
Dođu tako vremena, kada pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati
|
|
|
The_Dubster
Moderator Podforuma
Vozač Autobusa
Offline
Posts: 21.112
|
|
« Reply #966 on: September 04, 2011, 18:06:18 » |
|
ima li objašnjenje zašto ne piše 125 ili 126 godina, zavisno od datuma?  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
transformers
|
|
« Reply #967 on: September 04, 2011, 18:12:58 » |
|
ima li objašnjenje zašto ne piše 125 ili 126 godina, zavisno od datuma? po meni treba ovaj natpis izbaciti jer je star a nemoguce je upisati 125 odnosno 126 godina .... 124 godine su bile kad je vozilo pusteno u rad |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
man 464
|
|
« Reply #968 on: September 04, 2011, 19:05:29 » |
|
gbr 819  gbr 853  Jer tek sad vidim dva smo različita svijeta........... ima li objašnjenje zašto ne piše 125 ili 126 godina, zavisno od datuma? Ma izgubljeni su oni i u vremenu i prostoru, nije im ni na pameti da kodiraju displeye......... |
|
|
|
« Last Edit: September 04, 2011, 19:09:21 by The_Dubster »
|
Logged
|
|
|
|
Ins
Putnik
Offline
Posts: 379
|
|
« Reply #969 on: September 04, 2011, 21:07:33 » |
|
Bez namjere da se opravda management GRAS-a koji je "ultra, mega giga" nesposoban oni nemaju toliku autonomiju da bilo šta prihvate ili odbiju. Sve to ide na vladu odnosno na ministarstvo saobracaja. Za sve gubitke koje je proizveo gras podjednaku krivicu snosi i uprava i ministarstvo odnosno vlada Kantona Sarajevo. GRAS-ov koncept je pogrešan zastario u krajnjoj liniji skup i mora se što hitnije mijenjati međutim bez kvalitetnih kadrova to će biti teško. Mislim na kvalitetne kadrove u svakoj branši. GRAS ima toliki broj saobracajnih inženjera koji nisu u stanju da rješe probleme na određenim linijama gdje ima optimalan broj vozila, ima toliko mašinskih inženjera koji nisu u stanju da rješe problematiku kvarova novih autobusa (skoro svi se griju). Svugdje u svijetu veće prevoznikčke firme same rade reparaciju svojih vozila u GRAS-u nisu u stanju da to započni iako imaju resurse i iskustvo ljudi koji rade na montaži tramvaja...
Apsolutno se slazem, kolika god krivica bila na GRAS-u skoro jednaka je i na Ministartsvu saobracaja KS ali i na Direkciji cesta. Rezultat tog kolektivnog nerada je da nam je prijevoz na nivou 1960-ih, da su linije bez ikakvog plana samo dodavane kako se grad jednako neplanski sirio. GRAS je za proteklih 40 godina pokazao zadivljujucu nezainteresiranost za svoj razvoj, a gradske odnosno kantonalne sutrukture za isti period nisu ucinile ama bas nista da GRASu olaksaju rad. Ne da nisu izgradile odredjene ceste, ili donijele kvalitetne propise, vec nisu bile u stanju srusiti ni jednu kucu od onih koje smetaju na brojnim linijama, a koje GRAS vec tih 40-ak godina trazi da se uklone... Npr, onu na uglu Bjelava i Podhrastova... |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
The_Dubster
Moderator Podforuma
Vozač Autobusa
Offline
Posts: 21.112
|
|
« Reply #970 on: September 04, 2011, 21:23:20 » |
|
kad sam bio u posjeti GRASu kaže mi jedan čovjek dole da su oni troosovinski Neoplani brzo propali i jer nisu bili za naših cesta, te da su se nakon svake smjene morali nešto raditi, jer je cesta bila loša za takav tip vozila..
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
MAN Lions coach
|
|
« Reply #971 on: September 04, 2011, 22:33:32 » |
|
kad sam bio u posjeti GRASu kaže mi jedan čovjek dole da su oni troosovinski Neoplani brzo propali i jer nisu bili za naših cesta, te da su se nakon svake smjene morali nešto raditi, jer je cesta bila loša za takav tip vozila..
Ceste su inače loše u KS-u kupio ti nešto novo ili staro.Ne zna se koja je šteta veća,uništiti novo vozilo+slabo održavanje ili ono loše krhati dok definitivno se ne pokvari.A i bili su navozani. |
|
|
|
|
Logged
|
 Avdo Vatrić o Centrotransu: Ne možemo ulaziti u utakmicu s nelegalnim prijevoznikom |
|
|
|
transformers
|
|
« Reply #972 on: September 05, 2011, 07:15:10 » |
|
kad sam bio u posjeti GRASu kaže mi jedan čovjek dole da su oni troosovinski Neoplani brzo propali i jer nisu bili za naših cesta, te da su se nakon svake smjene morali nešto raditi, jer je cesta bila loša za takav tip vozila..
Neoplani su propali zato što su došli u lošem stanju, plaćeni su veoma jeftino a prikazano je mnogo više od te cifre, dakle klasiično pranje para.... |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
Troler
|
|
« Reply #973 on: September 05, 2011, 10:27:19 » |
|
Pa ti Neoplani su većinu radnog vijeka proveli na komercijali, a većim dijelom te linije cesta je u relativno dobrom stanju. Kad su došli Lion's Classici 851-854 (2008) onda su ovi povučeni sa komercijale na druge linije, (27, 31, 39, i ponekad 28 i 33) a do kraja 2008 ostali su samo 902 (na 27) i 903 (na 31).
Ako su kupljeni u Sloveniji, onda je GRAS treći, a za 901 i 903 četvrti vlasnik.
Što se tiče zglobnih Neoplana N4021NF, čuo sam da njima u saobraćajnoj piše da su 1997 godište, međutim znam pouzdano da su oni 1992 godište, a i maska ih izdaje. GVB Graz ih je imao 10 komada (151-160) i svi su 1992 godište. 151 i 153 su 421 i 423. neznam koji je 422.
|
|
|
|
|
Logged
|
Dođu tako vremena, kada pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati
|
|
|
|
transformers
|
|
« Reply #974 on: September 05, 2011, 10:29:53 » |
|
Pa ti Neoplani su većinu radnog vijeka proveli na komercijali, a većim dijelom te linije cesta je u relativno dobrom stanju. Kad su došli Lion's Classici 851-854 (2008) onda su ovi povučeni sa komercijale na druge linije, (27, 31, 39, i ponekad 28 i 33) a do kraja 2008 ostali su samo 902 (na 27) i 903 (na 31).
Ako su kupljeni u Sloveniji, onda je GRAS treći, a za 901 i 903 četvrti vlasnik.
Što se tiče zglobnih Neoplana N4021NF, čuo sam da njima u saobraćajnoj piše da su 1997 godište, međutim znam pouzdano da su oni 1992 godište, a i maska ih izdaje. GVB Graz ih je imao 10 komada (151-160) i svi su 1992 godište. 151 i 153 su 421 i 423. neznam koji je 422.
sve se slažem a bila je i plocica sa godinom proizvodnje gdje je stajalo 1992. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
