dresdener
Putnik
 Offline
Posts: 200
|
 |
« Reply #465 on: May 23, 2012, 16:29:13 » |
|
Rado ću se kladiti kako dugo će ovo "super kvalitetno tehničko rješenje" između Higijenskog zavoda i Marin Dvora preživjeti. To što osigurava fiksaciju šina na neravnoj i jedva metlom ometenoj betonskoj podlozi jeste gravitacija i sloj betona stavljenog oko šina. Oni vijci imaji samo simboličan značaj u onom razmaku oko 2 metara. Ovdje se radi o jednoj od najopterećenih tramvajskih pruga širom svijeta, u saobraćajnim špicama prolazi tramvaj svaku 1-2 minute. Tipični sarajevski "Čeh" K2 ima oko 22 tona i prenatrpan preko 160 putnicima još 10-12 tona više. To znači da ovdje prolazi svaku minutu dvije teret od 32-34 tona! Uzmite barem neki osnovni udžbenik statike i dinamike pružnih konstrukcija.... Svakako bilo bi super ako možete neko slikati odvijanje radova na ostaloj dionici, ja nisam u mogućnosti da dođem u Sarajevo i baš bi volio vidjeti kakvo tehničko rješenje biće realizirano dalje. Evo prenosim to što sam napisao također na drugom forumu: Vidio sam već puno rekonstrukcija tramvajskih šina širom Evrope, ali ovo prvi put... Evo primjer rekonstrukcije u Pragu, najnovije dionice imaju već puno kvarova, ali vidite koliko tamo ima vijka koji čekaju da budu zalijeveni tečnim betonom...  Nije mi poznata težina vozila u Češkoj koja se koriste,ali pretpostavljam da su teža od naših ili se možda i varam? Iako ima toliki broj vijaka,nisi nam naveo primjere tih kvarova i posljedice njihovog nastanka,ako ćemo se fokusirati na elementarno znanje iz dinamike i statike pruga(koji ovdje neki doista nemaju),a odnose se na vertikalne,horizontalne i uzdužne sile koje se javljaju prilikom kretanja vozila preko tračnica? Ako mogu i da pitam,koliko su radovi trajali(ovi sa slike)ako znaš vremenski,i možda slučajno koliko je novca investirano. Ovi radovi (projekat) su bili 5.965.080,KM sa PDV-om,uz učešće,iskreno rečeno,skandaloznih firmi. Vidim da si napisao na gore pomenutom forumu da na urađenoj dionici nema ICOSIT-a. Dobio si odgovor,i to na dva mjesta,gore više,i nadam se da je bilo jasno zašto ga nema,i gdje će ga biti i pod kojim uslovima,očito je da nije primjenjen metod jer su izvođači zaključili da su polimerni jastuci u prihvatljivom stanju i pristupilo se rješenju kojeg vidimo da je napravljen(nepotpuno jer asvaltiranje je planirano za ovaj vikend). Isti ICOSIT je prvi put na nekim dionicama na Obali, kada je prošao tramvaj poslije rekonstrukcije se izdigao u potpunosti,pa se naknadno morao opet stavljati. Što se tiče izvođenja radova na cijeloj trasi,planira se sve skidati do armirane betonske ploče postojeće,izvršiti popravak gdje je ista oštećena(ali ovo ne podrazumijeva potpuno razvaljivanje iste i izljevanje nove),staviti nove šine sa pripadajućim priborom,gdje će se šine oslanjati na podlogu preko poliuretanske mase ili sa specijalnom gumom i na kraju zatvaranje svega. Znači sve što se radi,radi se prema projektu. To da je projekat idealano kvalitetan,neka pokaže vrijeme. Što se tiče slika sa daljim tokom rekonstrukcije,potrudićemo se da se ažuriraju i stave na vrijeme kako budu tekli radovi.I to vrlo rado. Hvala puno na sljedećim fotkama iz daljnjeg remonta!!! Evo nekoliko odgovora: - Vozila koja se koriste u Pragu (odnosno u Češkoj) skoro su identična sa sarajevskima - većinom proizvodi ČKD Tatra. U Pragu voze najviše kompozicije 2 vozila tramvaja T3 i nekoliko desetina KT8D5, dalje tip T6A5 u kompozicijama i solo (novija generacija od T3) i razne modernizacije tako da su tehničke karakteristike slične. Brno ima uvijek također nekoliko desetina "vaših" K2. Kod novih niskospodnih tramvaja, posebno Škoda 14T "Porsche", se pojavljuju veliki problemi jer Prag ima puno krivina i brdovitih dijelova, gdje ovaj tramvaj od 5 dijelova sa čvrstim postoljima djeluje bukvalno kao brusilica za šine. Kupovina ovog tipa bila je, naravno, politička stvar. - Šta se kvarova na najnovijim praškim prugama tiče, projekti su izvedeni stručnjacima, ali zbog sveprisutne korupcije firme koje su pobjednici tendera uz preskupe cijene ne poštuju projektnu dokumentaciju i koriste često radnike bez odgovarajuće struke (iz Ukrajine itd.). Znači projekat je super, ali realizacija katastrofa i naravno niko nije nikad odgovoran jer vlasnik građevinske firme je u većini slučajeva neki jaran ili rođak odgovornih političara i šefa na vlastima. Došlo je sad nekoliko puta do propadanja geometrijske pozicije jer podloge su bile loše urađene, znači u vertikalnom i horizontalnom pravcu. Posljedica su velika buka, vibracije i tramvaji skaču iz strane na stranu (kao npr. od Nedžarića na na Ilidžu) i dolazi do smanjenja dozvoljene brzine što opet narušava saobraćaj. - Remont pruga u centru gradova se većinom radi tokom ljeta (juli-august), znači jedan do dva mjeseca 1-2 km dužine, jer kod nas traje školski raspust za osnovne i srednje škole cijela dva spomenuta mjeseca, tako da su i "raspusni" redovi vožnje reducirani jer nema toliko potreba za prijevozom. U Pragu gdje ima najviše turista nema problema sa prekidom nekih tramvajskih linija jer se ljudi preusmjeravaju u metro. - cijena po 1 km dvokolosiječne pruge je preračunato od 15 miliona KM do 50 miliona KM ovisno situaciji i lopovluka korumpiranih političara (najskuplje se gradi zapravo u Pragu). Svakako mijenja se većinom i podloga, pragovi, stavlja se nova drenaža, kontaktna mreža + stubovi, asfalt na paralelnim trakama za automobile, grade se novi hodnici i stajališta tramvaja plus sto drugih stvari. |
|
|
|
« Last Edit: May 23, 2012, 16:35:35 by dresdener »
|
Logged
|
|
|
|
|
MAN Lions coach
|
|
« Reply #466 on: May 23, 2012, 16:51:11 » |
|
Hvala ti na opširnom odgovoru.
Kod vas isto ko i kod nas.:-)
Izvođač radova je slovenačka firma TECA,i ovaj put kao i 2005. godine sa svojim "idejnim" rješenjima.
Meni lično je ta firma u potpunosti nepoznata sa svojim poduhvatima.
Još kada su dobili tender znalo se da je u pitanju malverzacija,iako je bilo kvalitetnijih i čak jeftinijih varijanti od 1,5 mil.KM koje su ponudile domaće firme.
Što će u prevodu značiti da ta firma očito nigdje ne može posao da dobije sem kod nas,za velike pare.Ovdje je Ministarstvo saobraćaja ugovorni organ sa TECA-om,obezbijedilo im je posao,a naše firme u mizernom položaju podizvođača radova i to ciljano da se omalovaži kvalitetan radi onemogući da mi sami gradimo sebe,jer imamo dovoljno ljudi koji mogu kvalitetnije rješenje da ponudi i zadrži i okrene novac ovdje u BiH.
Što se tiče vaših rekonstrukcija radi se sve,a ovdje se radi kao iz priloženog.Kod nas je saobraćajna infrastruktura totalno loša,da bi se radilo parcijalno bilo šta.Ovdje ako bi nešto htio praviti,pravi sve ili ostavi razlupano,jer se ne isplati.
Ipak 6 mil. nije dovoljno da se sve u kompletu kvalitetno odradi,a ono što je od naših firmi ostalo je pod patronatom trećerazrednih stručnjaka sa vezama po vlasti i kupovinom poslova,dok ima i boljih firmi kojima se proglasio stečaj,a kvalitetni radnici otjerani na biro.
|
|
|
|
« Last Edit: May 23, 2012, 16:56:43 by MAN Lions coach »
|
Logged
|
 Avdo Vatrić o Centrotransu: Ne možemo ulaziti u utakmicu s nelegalnim prijevoznikom |
|
|
dresdener
Putnik
Offline
Posts: 200
|
|
« Reply #467 on: May 23, 2012, 17:06:43 » |
|
Hvala ti na opširnom odgovoru.
Kod vas isto ko i kod nas.:-)
Izvođač radova je slovenačka firma TECA,i ovaj put kao i 2005. godine sa svojim "idejnim" rješenjima.
Meni lično je ta firma u potpunosti nepoznata sa svojim poduhvatima.
Još kada su dobili tender znalo se da je u pitanju malverzacija,iako je bilo kvalitetnijih i čak jeftinijih varijanti od 1,5 mil.KM koje su ponudile domaće firme.
Što će u prevodu značiti da ta firma očito nigdje ne može posao da dobije sem kod nas,za velike pare.Ovdje je Ministarstvo saobraćaja ugovorni organ sa TECA-om,obezbijedilo im je posao,a naše firme u mizernom položaju podizvođača radova i to ciljano da se omalovaži kvalitetan radi onemogući da mi sami gradimo sebe,jer imamo dovoljno ljudi koji mogu kvalitetnije rješenje da ponudi i zadrži i okrene novac ovdje u BiH.
Što se tiče vaših rekonstrukcija radi se sve,a ovdje se radi kao iz priloženog.Kod nas je saobraćajna infrastruktura totalno loša,da bi se radilo parcijalno bilo šta.Ovdje ako bi nešto htio praviti,pravi sve ili ostavi razlupano,jer se ne isplati.
Ipak 6 mil. nije dovoljno da se sve u kompletu kvalitetno odradi,a ono što je od naših firmi ostalo je pod patronatom trećerazrednih stručnjaka sa vezama po vlasti i kupovinom poslova,dok ima i boljih firmi kojima se proglasio stečaj,a kvalitetni radnici otjerani na biro.
Znam za onu firmu TECA, oni zaista imaju "ogromna" iskustva sa gradnjom tramvajskih pruga, jer u Sloveniji je ukupna dužina tramvajskih pruga vrtoglavih NULA metara. Evo šta sam čuo od ljudi iz vrha GRAS-a: hvala Bogu prvi put ne mora direktno GRAS platiti remont kao što je bilo uvijek do sada, plaća ovaj put Kanton. Oni sami su bili diplomatski rećeno "iznenađeni" onim "kvalitetom" kakvim se ta pruga pravi. I, navodno je čovjek, koji 2004.-2005. kao uposlenik GRAS-a organizirao sa onom firmom TECA remont pruge na obali, sad je neki funkcioner na vlastima mislim negdje na nivou Kantona, i opet on je bio taj koji je bio odlučujući elemenat da je opet TECA dobila posao.... bez komentara. Ime čovjeka, koji je meni ovo ispričao, ne želim da navedem jer bi mogao imati puno problema. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
|
dresdener
Putnik
Offline
Posts: 200
|
|
« Reply #469 on: May 23, 2012, 20:38:12 » |
|
Dobro veče svima! Možete li meni neko pomoći, posebno vi koji imate kontakte u GRAS-u  Prošle sedmice sam bio u SA i dogovorio sam sa kolegama Samire Kadić da ću u ponedjeljak prijepodne doći da zaobiđem remizu i nacrtam šemu rasporeda šina i skretnica u remizi. Nažalost, moje planove je srušio onaj snijeg jer uopće nisam uspio da dođem kroz to sve u remizu  i u utorak sam već morao na aerodrom i kući. Nešto malo sam već nacrtao, ali nije završeno i nije kompletno. Može li meni neko pomoći da dopunimo šemu? Hvalaaaa!  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
man 464
|
|
« Reply #470 on: May 23, 2012, 21:07:42 » |
|
287 ti je zadnji put vozio 2. maja 1992 i zaglavio je na M.Dvoru gdje je i uništen.
278... cccc  Geška u kucanju.. Onaj svijetlo plavi je ovo tuzlanska mjekara... Rado ću se kladiti kako dugo će ovo "super kvalitetno tehničko rješenje" između Higijenskog zavoda i Marin Dvora preživjeti. To što osigurava fiksaciju šina na neravnoj i jedva metlom ometenoj betonskoj podlozi jeste gravitacija i sloj betona stavljenog oko šina. Oni vijci imaji samo simboličan značaj u onom razmaku oko 2 metara. Ovdje se radi o jednoj od najopterećenih tramvajskih pruga širom svijeta, u saobraćajnim špicama prolazi tramvaj svaku 1-2 minute. Tipični sarajevski "Čeh" K2 ima oko 22 tona i prenatrpan preko 160 putnicima još 10-12 tona više. To znači da ovdje prolazi svaku minutu dvije teret od 32-34 tona! Uzmite barem neki osnovni udžbenik statike i dinamike pružnih konstrukcija.... Svakako bilo bi super ako možete neko slikati odvijanje radova na ostaloj dionici, ja nisam u mogućnosti da dođem u Sarajevo i baš bi volio vidjeti kakvo tehničko rješenje biće realizirano dalje. Evo prenosim to što sam napisao također na drugom forumu: Vidio sam već puno rekonstrukcija tramvajskih šina širom Evrope, ali ovo prvi put... Evo primjer rekonstrukcije u Pragu, najnovije dionice imaju već puno kvarova, ali vidite koliko tamo ima vijka koji čekaju da budu zalijeveni tečnim betonom... A evo nekoliko slika kako su napravili fiksaciju sina u betonsku podlogu (puno ostecenu i neravnu):  Ovdje vec betoniraju oko sina:  Ovdje se moze vidjeti ona guma na temelju i na stranama sina (ispod glave sina):  Za ilustraciju, o ovome neki "strucnjaci" iz nadleznih organa tvrde da je u prihvajljivom stanju:  A ovdje se mogu vidjeti ostecenja na pruzi duz obale (ovih mjesta ima desetine):  Potpisujem. Jel potpisuješ ili prepisuješ? I jedno i drugo, neka ti srce bude na mjestu..... "Prepisao" sam samo iz razloga što je sve što je rečeno na dotičnom forumu tačno i dijelim mišljene kolege koji je sada i na našem forumu aktivniji, pa za "prepisivanje" neće biti potrebe. |
|
|
|
« Last Edit: May 23, 2012, 21:11:11 by man 464 »
|
Logged
|
|
|
|
|
|
|
man 464
|
|
« Reply #472 on: May 24, 2012, 08:47:33 » |
|
g.b. 217 - premjerno u ovakvom stanju, skinuli su mu reklamu - linija 1  g.b. 227 - linija 6  g.b. 235 - linija 6  g.b. 237 - linija 7  g.b. 509 - linija 6  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
|
|
|
|
man 464
|
|
« Reply #475 on: May 25, 2012, 08:04:56 » |
|
-g.b. 712 i g.b. 503 koji su polomli pantografe popravljeni i u funkciji.
-g.b. 244 više nije žut i i nema reklamu poli već je svijetlo-plav kao npr: 266 i 263.
-g.b. 601 poslije dugo vremena konačno u funkciji i redovito prometuje.
24.05.2012. god:
1-710
2-712,707,255
4-713,715,286
6-500,502,503,504,507,508,509,510,511,601,602,603,709,202,212,215,227,244,266,288,278,291,261
7-501,505,209,210,228,248,292
Tramvaji su dobili nove vozne redove pa tako sada saobraća 36 tramvaja:
Linija 1 - 1 tramvaj/11 (trosmjenski)
Linija 2 - 3 tramvaja/21-23 (sva tri rade dvosmjenski)
Linija 4 - 3 tramvaja/41-43 (41-trosmjenski, 42-dvosmjenski, 43-dvokratna/prekidna služba)
Linija 6 - 23 tramvaja/61-623 (svi trosmjenski izuzev 64,66,69,614,616,619 koji rade po principu: 2 kompletne smjene+dvokratna/prekidna služba)
Linija 7 - 7 tramvaja/71-77 (sve dvokratne/prekidne službe)
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
man 464
|
|
« Reply #479 on: May 27, 2012, 15:08:21 » |
|
g.b. 292 na liniji 6 i "sramežljivi" g.b. 713 na liniji 1  g.b. 511 na liniji 6  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
